Opasnosti konzumacije mesa

Brojna znanstvena istraživanja dokazala su kako postoji povezanost između konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina i pojave raka gušterače. U današne vrijeme, rak gušterače je jedan od najfatalnijih vrsta karcinoma te je u Sjedinjenim Američkim Državama četvrta vrsta karcinoma po stopi smrtnosti – godišnje od raka gušterače oboli oko 30 000 ljudi, a procjenjuje se kako otprilike jednak broj i premine. Rizik oboljenja od raka gušterače je čak 2-3 puta veći kod pušača, dok izravna povezanost između rizika od raka gušterače i prehrane nije u potpunosti povezana i dokazana. No, primijećen je povećani rizik od raka gušterače kod osoba koje konzumiraju dimljeno meso, mesne prerađevine ili općenito hranu životinjskog porijekla, nego kod osoba koje konzumiraju voće i povrće.

Larsson i A. Wolk proveli su meta-analizu (tumačenje rezultata iz znanstvene literature i stvaranje konačnog zaključka o prihvatljivosti rezultata istraživanja kojim se ispituju slične intervencije, tehnike ili liječenja) trinaest znanstvenih istraživanja. Imajući na umu činjenicu kako niti jedan način prehrane nije izravno povezan s rakom gušterače, no visoka potrošnja mesa povezana je s povećanim rizikom od raka probavnog sustava (rak debelog crijeva i rak želuca), željeli su utvrditi povezanost konzumiranja crvenog ili prerađenog mesa s rizikom od raka gušterače. Zaključili su kako postoji značajna povezanost konzumiranja prerađenog mesa i rizika od raka gušterače. Iako nema sveukupne povezanosti konzumacije crvenog i raka gušterače, primjećena je statistička povezanost konzumacije crvenog mesa i raka gušterače kod muškaraca. No, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdila ili opovrgnula ova hipoteza.

Dosadašnja istraživanja povezanosti raka gušterače i konzumacije mesa su nedosljedna jer je povezanost pripisivana količini masti i kolesterola u mesu te načinu pripreme mesa za jelo. Ute Nöthlings, Lynne R. Wilkens, Suzanne P. Murphy, Jean H. Hankin,  Brian E. Henderson i Laurence N. Kolonel proveli su istraživanje povezanosti unosa mesa, ostalih životinjskih proizvoda, masti i kolesterola s rakom gušterače.  45% ispitanika su činili muškarci a 55% žene, promatrano je 5 etničkih skupina. Nakon sedam godina, primijećena je pojava karcinoma gušterača među 190 545 članova skupine. Potvrđena je povezanost raka gušterače i konzumiranja obrađenog i crvenog mesa. Nadalje, masnoća iz mesa se nije pokazala kao poveznica pojave raka te je potrebno utvrditi druge sastojke iz mesa odgovorne za povezanost s rakom gušterače. Buduća istraživanja bi se trebala fokusirati na načine pripreme mese i povezanost s pojavom raka gušterače.

Aize Kijlstra i Erik Jongert istraživali su toksoplasmozu (parazitska bolest koju uzrokuje parazit Toxoplasma gondii), bolesti koja se prenosi hranom. Trećina ljudske populacije zaražena je parazitom Toxoplasma gondii, što bolest svrstava na visoko mjesto uz salmonelu i kampilobakteriozu. U svojoj studiji, autori ukazuju na povezanost toksoplasme i konzumacije nedovoljno termički obrađenog mesa i općenito konzumacije mesa. Njihov cilj je pronaći rješenje za meso sigurno od toksoplasme.

 

Izvori:

  1. “Red and processed meat consumption and risk of pancreatic cancer: meta-analysis of prospective studies“,
    C. Larsson, A. Wolk
    http://www.nature.com/bjc/journal/v106/n3/full/bjc2011585a.html
  2. “Meat and Fat Intake as Risk Factors for Pancreatic Cancer: The Multiethnic Cohort Study“,
    Ute Nöthlings , Lynne R. Wilkens , Suzanne P. Murphy , Jean H. Hankin , Brian E. Henderson , Laurence N. Kolonel
    http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.594.475&rep=rep1&type=pdf
  3. „Etiology of Pancreatic Cancer, With a Hypothesis Concerning the Role of N-Nitroso Compounds and Excess Gastric Acidity“,
    http://jnci.oxfordjournals.org/content/95/13/948.long
  4. “Control of the risk of human toxoplasmosis transmitted by meat“
    Aize Kijlstraa, Erik Jongert
    http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0020751908002300
  5. “Meat intake and cooking techniques: associations with pancreatic cancer“,
    Kristin E Andersona, Rashmi Sinhab, Martin Kulldorffc, Myron Grossa, Nicholas P Langd, Cheryl Barbera, Lisa Harnacka, Eugene DiMagnoe, Robin Blissa, Fred F Kadlubarf
    http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0027510702001690
  6. “Diet and pancreatic cancer: a case-control study“
    Staffan E. Norell, Anders Ahlbom, Rolf Erwald, Gőran Jacobson, Inger Lindberg-Navier, Robert Olin, Bo Tőrnberg,
    http://aje.oxfordjournals.org/content/124/6/894.short