Pretilost

5f8be43a4cff5953fd713aa2eb5a425af5ad1ac8

Može li čovjek biti istovremeno (pre)debeo i zdrav? Ako pitate vodeće svjetske stručnjake – ne može.

Zamislite samo osobu normalne tjelesne težine koja na ramenima nosi teret od 10, 20, ili 50 kila. To možda može biti zdravo kroz par sati, i to ako trenirate za nastup na nekom natjecanju u dizanju utega. Ali nikako ne može biti zdravo ako to neprestano traje danima, mjesecima, godinama, ili čak desetljećima…Neke su kliničke studije ukazivale kako debljina, sama za sebe, ne povećava mortalitet i rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti. Ali samo u slučaju da osoba uz debljinu nema dodatni metabolički poremećaj (dijabetes tipa 2, hiperlipidemiju…). Ali onda su istraživači uzeli u obzir i faktor vremena, koji se pokazao ključan u dokazivanju kako debljina ni u kom slučaju nije dobra za zdravlje. Što je čovjek deblji, tj. što je veći višak masnog tkiva i što je dulje vrijeme proživljeno s viškom kilograma, to su i veći rizici za zdravlje, tj. šansa da se čovjek razboli ili pogorša već postojeću bolest.

Ne treba previše objašnjavati kako prekomjerna tjelesna težina, debljina ili pretilost opterećuju kosti, mišiće i zglobove, a naročito velike zglobove na nogama (kukovi, koljena, skočni zglobovi).

Međutim, višak masnog tkiva zahtjeva dodatne količine kisika i hranjivih tvari. A njih treba dopremiti krvlju, čak i u tkiva udaljena od srčane pumpe. Sve to dovodi do povećanja volumena krvi te pritiska na zidove krvnih žila, tj. hipertenzije. I srce radi pod povećanim opterećenjem ne bi li se zadovoljile povećane potrebe organizma, a što se očituje povišenom frekvencijom i/ili snagom pumpanja. Dugoročno se može javiti angina pectoris, bolest koronarnih krvnih žila…

Debljina obično otežava djelovanje inzulina (povećana rezistencija), a obično je povezana i sa slabijom tjelesnom aktivnošću. Ovo su dva bitna faktora rizika za nastanak dijabetesa tipa 2.

Pretilost u žena povezana je s većim rizikom za karcinom dojke, maternice, žučnog mjehura i debelog crijeva. U muškaraca je veći rizik za rak prostate i debelog crijeva.

Ipak, najveći problemi za debele ljude javljaju se u sferi društvenih zbivanja. Zamišljena idealna osoba mora izgledati lijepo i biti mršava, naročito ako je žena. Debelim se ljudima često prebacuje da su sami krivi za svoj višak kila i često ih se smatra lijenčinama i nedovoljno ambicioznima. Ponekad ovakvi stavovi loše utječu i na visinu plaće debelih zaposlenika, a naročito se odražavaju na manji broj romantičnih veza. Ovakvi bolesni stavovi okoline nekad progrediraju prema čistoj diskriminaciji.

Stoga je važno da se ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom obrate stručnjacima za savjet, te prema mogućnosti priključe nekom od dobro osmišljenih programa mršavljenja.

Popis literature:

  1. Kramer, Caroline K., Bernard Zinman, and Ravi Retnakaran. “Are metabolically healthy overweight and obesity benign conditions?: A systematic review and meta-analysis.” Annals of internal medicine11 (2013): 758-769. http://annals.org/article.aspx?articleid=1784291
  2. Hill, James O., and Holly R. Wyatt. “The myth of healthy obesity.”Annals of internal medicine 11 (2013): 789-790. http://annals.org/article.aspx?articleid=1784298
  3. Borrell, Luisa N., and Lalitha Samuel. “Body mass index categories and mortality risk in US adults: the effect of overweight and obesity on advancing death.”American journal of public health 3 (2014): 512-519. http://ajph.aphapublications.org/doi/abs/10.2105/AJPH.2013.301597
  4. Jia, Haomiao, and Erica I. Lubetkin. “Obesity-related quality-adjusted life years lost in the US from 1993 to 2008.” American journal of preventive medicine3 (2010): 220-227. http://www.ajpmonline.org/article/S0749-3797(10)00351-X/pdf
  5. Gallagher, Emily Jane, and Derek LeRoith. “Obesity and diabetes: the increased risk of cancer and cancer-related mortality.” Physiological reviews3 (2015): 727-748. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4491542/