Mlijeko i alternative mlijeku

Konzumirate li mlijeko? Znate li kako ono utječe na Vaš organizam? Znate li koje su alternative konzumaciji mlijeka?

Mlijeko je danas jedna od prehrambenih namirnica koje najviše konzumirano, bilo samo, bilo kao dodatak drugim namirnicama. Mlijeko je prirodna bijeložućkasta tekućina slatkasta okusa koju proizvode mliječne žlijezde ženki više od 4000 vrsta sisavaca. U prvim danima života, mlijeko je nezamjenljiva hrana tek rođenoj mladunčadi jer sadrži sve hranjive i zaštitne tvari potrebne za njihov normalan rast i razvoj. Čovjek je jedina vrsta koja tokom cijelog života konzumira mlijeko, i to mlijeko drugih vrsta sisavaca.

Ljudi najčešće konzumiraju kravlje mlijeko. Nažalost većinom se konzumira industrijski obrađeno mlijeko, a ne svježe neobrađeno. Krava je savršen prirodni stroj koji proizvodi mlijeko, ona je preživač, njen se želudac sastoji od četiri dijela i krava hranu žvače, ponovno je vrača i ponovno žvače, tj. preživa. Taj se postupak odvija kako bi se biljna vlakna razgradila na manje komponente koje su lakše probavljive. Za taj postupak krava dnevno proizvede 50 litara sline koja je bazična i pomaže u održavanju pravilne pH vrijednosti probavljene hrane. Osim sline, u razgradnji celuloze iz biljne hrane pomažu mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača. Obrađeno, industrijsko mlijeko prolazi proces pasterizacije i homogenizacije. Homogenizacija je postupak razbijanja molekula masnoće pod velikim pritiskom u vrlo sitne čestice i odvija se pri visokoj temperaturi te mlijeko na taj način mijenja sastav, boju i okus, također služi za sprječavanje stvaranja vrhnja u mlijeku. Pasterizacija je proces brzog zagrijavanja mlijeka na visoke temperature, nakon čega se mlijeko naglo hladi; služi za produljivanje roka trajanja i uništavanja mikroorganizama. Također kod obranog mlijeka se pri procesu obiranja iz mlijeka uklanjaju masnoće, čime se ono dodatno osiromašuje. Tokom pasterizacije mlijeka, kad se mlijeko naglo zagrijava na visoku temperaturu osim uništavanja patogenih bakterija, uništavaju se i korisne laktobakterije. Zagrijavanje mijenja i strukturu mliječnih proteina koji čak postaju i štetni po zdravlje i teže se probavljaju. Također u procesu pasterizacije se potpuno uništavaju enzimi koji su nam potrebni prilikom razgradnje i probave mlijeka, uništavaju se vitamini B12 i B6, vitamin A, vitamin D, vitamin C, ubijaju se korisne bakterije, denaturira se mliječni protein koji postaje teško probavljiv, te se onemogućuje apsorpcija kalcija iz mlijeka. Zbog svih ovih loših procesa, mlijeko postaje jedan od najjačih alergena. Uz konzumaciju mlijeka su vezane mnoge bolesti: probavne smetnje, alergije, karijes, osteoporoza, artritis, kod djece probleme sa rastom, bolesti srca i rak. Najvažniji nutrijenti, kao što su vitamini A i D koji služe za asimilaciju kalcija i proteina, kratki i srednje dugački lanci masnih kiselina koji jačaju imunološki sustav, te CLA (konjugirana linolenska kiselina) nalaze se upravo u mliječnoj masti koja se gubi postupkom homogenizacije. Vrlo štetan utjecaj na mlijeko ima i prehrana krava, koje se danas hrane gotovom hranom, koštanim brašnom, brašnom od soje, žitaricama i industrijskim otpadom. Također, od krava u mlijeko prelaze antibiotici i hormoni rasta kojima se tretiraju krave u industriji mlijeka. Mlijeko također sadrži gnoj, sa svakom čašom mlijeka koju popijemo u svoje tijelo unosimo i milijune stanica kože i gnoja. U mliječnoj industriji kravama su vimena često natečena i napuhnuta, što su simptomi mastitisa, pa vimena krvare, a bakterije i krv miješaju se s mlijekom. Jedan od glavnih krivaca za to su hormoni rasta, koji se kravama daju kako bi se povećala količina mlijeka koje krave proizvode. Krave proizvode mlijeko za svoje mlade, a ne za ljude. Kako bi one i dalje proizvodile mlijeko, stočari ih moraju stalno oplođivati. Ne mogu proizvoditi tolike količine mlijeka pa često pate od bolne infekcije vimena, zvane mastitis. Kad ih muzu, gnoj i bakterije koje nastaju od infekcije teku zajedno s mlijekom.

Danas postoje mnogo zdravije alternative mlijeku. U skoro svakom supermarketu dostupno je zobeno, rižino, bademovo, kokosovo i sojino mlijeko. Bademovo mlijeko ima najmanje šećera od svih vrsta mlijeka, ne sadrži kolesterol, masti i prirodno nema laktoze, te je dobar izvor vitamina A, vitamina D i magnezija, no u njemu nema puno proteina i kalcija. Sojino mlijeko također ne sadrži kolesterol, ima nizak udio masti te nema laktozu, dobar je izvor proteina i kalija, te vitamina A, B12 i D. Sojino mlijeko sadrži jednak udio proteina kao i kravlje, dok je kalorijski slabije. Rižino mlijeko gotovo nikada ne izaziva alergije, pošto ne sadrži laktozu, a vrlo su rijetki slučajevi alergije na rižu. Sadrži najviše ugljikohidrata, no siromašno je proteinima, kalcijem i vitaminom D pa se često umjetno dodaju kako bi se pojačala kvaliteta ovog mlijeka. Zobeno mlijeko ima visok udio ugljikohidrata i šećera, nema kolesterola te je dobar izvor folne kiseline i vitamina E, no siromašno je proteinima i vlaknima. Kokosovo je mlijeko vrlo lako napraviti kod kuće; ono što se prodaje pod kokosovim uljem, više je napitak od kokosa, pošto sadrži vrlo malen udio kokosa. Pravo kokosovo mlijeko, osim što ima mnoge pozitivne učinke, prava je energetska bomba, koja na 100 g ima 552 kalorije, 57 g masti, 13 g ugljikohidrata i 6 g proteina.

 

Nutritivna vrijednost na 250ml mlijeka

Kravlje mlijeko, malomasno Sojino mlijeko Rižino mlijeko Baedemovo mlijeko Kokosovo mlijeko Zobeno mlijeko
Kalorije 83 80 113 70 50 113
Proteini (g) 8.3 7 0.7 1 0.1 2,5
Masti (g) 0.2 4.0 2.3 3 0.9 3,8
Šećeri (g) 12.5 1 12.7 7 1.9 10
Kolesterol (mg) 5 0 0 0 0 0

 

Ukoliko želite više saznati o alternativama mlijeku i štetnostima mlijeka, pridružite nam se na našem programu pod stručnim vodstvom Maje Zupančić.