Utjecaj smanjenja tjelesne težine i promjene životnih stilova na vaskularne upalne markere

Svima je poznata činjenica koliko je nezdrava pretilost, te kakve negativne utjecaje ima na naše zdravlje. Pretilost je kronična bolest, te je jedan od uzročnika cijelog niza drugih kroničnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i bolesti srca, dijabetesa, opstruktivne apneje, karcinoma, astme. Pretilost dokazano skraćuje životni vijek. Danas se smatra da je pojava pretilosti prerasla u epidemiju. Glavni uzroci pretilosti leže u našem lošem stilu životu, prije svega u nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti i nekvalitetnoj i nezdravoj prehrani. Ulažu se veliki napori da ljudi promjene svoje stilove života i životne navike, prije svega one vezane uz prehranu i tjelesnu aktivnost. Osim velikih napora, na borbu protiv pretilosti troše se i veliki novci, što počinje vrlo opterećivati zdravstvene sustave.

Napravljena je zdravstvena studija kojoj je cilj bio otkriti kako promjene u stilu života, kojim bi se smanjila tjelesna težina, utječu na markere sistemske vaskularne upale i inzulinske rezistencije. Studija se provodila između 1999. godine i 2002. godine u Italiji. U istraživanju je sudjelovalo 120 pretilih žena, podijeljenih u dvije grupe. Žene su bile u dobi od 20 do 46 godina. Prva grupa je bila intervencijska, a druga grupa kontrolna. Intervencijska grupa je dobila detaljne naputke i savjete kako uz pomoć niskoenergetske mediteranske prehrane i povećanja fizičke aktivnosti tjelesnu težinu smanjiti za najmanje 10%. Kontrolna grupa je dobila osnovne savjete i naputke o zdravoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti. U prvoj godini unos hrane u intervencijskoj grupi bio je 1300 kalorija dnevno, a u drugoj godini 1500 kalorija dnevno.

Nakon dvije godine ustanovljeno je da su žene iz intervencijske grupe počele konzumirati više hrane bogate složenim ugljikohidratima, nezasićenim mastima i vlaknima, a smanjile su unos masnih kiselina, zasićenih masti, kolesterola i kalorija. Nakon dvije godine u obje grupe zamijećen je pad tjelesne mase, indeksa tjelesne mase (BMI), omjer opsega struka i kuka (Waist–hip ratio WHR), krvnog tlaka, glukoze, inzulina, slobodnih masnih kiselina (FFA) i triglicerida.

Zaključak znanstvenika je da gubitak kilograma kroz duži period može biti uspješan ako se promjene životne navike i stilovi, pristup treba biti multidisciplinaran i mora se održavati duži period. Početni entuzijazam i napori u promjeni stila života, često su ugroženi vanjskim faktorima iz okoline koji utječu na debljanje. Uz povećanje fizičke aktivnosti i laganu, niskoenergetsku mediteransku prehranu moguć je gubitak kilograma kroz duži period, a samim time i smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali promjeni životnog stila treba se pristupiti ozbiljno i predano, kroz duži period.

 

Izvor:

[Esposito 2003] Esposito K, Pontillo A, Di Palo C, Giugliano G, Masella M, Marfella R, Giugliano D. Effect of Weight Loss and Lifestyle Changes on Vascular Inflammatory Markers in Obese Women. A Randomized Trial. JAMA. 2003;289(14):1799-1804. doi:10.1001/jama.289.14.1799

klikni ovdje